Doprinos Osla kolektivnoj memoriji. Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici
U organizaciji Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj upriličena je manifestacija kojom se, 29. put, obilježava godišnjica srebreničkog genocida.
I ove godine, tradicionalno, 29 put, obilježeno je vrijeme izvršavanja genocida u Srebrenici, jednog od najkrvavijih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Tim povodom je upriličena panel diskusija koja je održana u prestižnom prostoru Literature hus (Kuća literature) u Oslu. Ovu, sada već tradicionalnu manifestaciju, organizovao je Savez udruženja građana BiH u Norveškoj, a u diskusiji su učestvovali stručnjaci koji su raspravljali o utjecaju ovog događaja na evropsku historijsku svijest, kao i o njegovom trajanju i utjecaju na nacionalnu, regionalnu i kontinentalnu politiku.
U diskusiji su učestvovali profesor etike Arne Johan Vetlesen, Sylo Taraku, Jon Kværne, Amina Selimović, a voditelj je bio Edin Kozarić. Prisutne je pozdravio, ispred organizatora, predsjednik Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj Tarik Ljevo. On se tom prilikom zahvalio svim panelistima i prisutnima na ovom tradicionalnom obiljažavanju zločina genocida u Srebrenici.
Uvodnu riječ je izgovorio prof. Arne Johan Vetlesenm sa posebnim naglaskom na nedavno usvojenoj rezoluciji Ujedinjenih nacija koja 11. juli priznaje kao službeni Međunarodni dan sjećanja na genocid. On je istakao značaj ove rezolucije u globalnom kontekstu sjećanja i priznavanja strahota koje su se desile u Srebrenici.
Panelisti su ponudili različite perspektive na ovu temu. Sylo Taraku, autor i savjetnik u think-tank organizaciji Agenda, govorio je o svojoj knjizi "Krigens kontinent: Europa etter den kalde krigen", u kojoj analizira raspad Jugoslavije i povlači paralele sa trenutnim sukobom u Ukrajini.
Taraku je naglasio da je razumijevanje raspada Jugoslavije ključno za shvatanje savremene evropske politike i sukoba.
Amina Selimović, doktorica teologije i viša savjetnica u Centru za 22. juli, podijelila je svoje lično iskustvo kao svjedok etničkog čišćenja u oblastima oko Prijedora 1992. godine.
Njeno svjedočenje poslužilo je kao emotivni podsjetnik na ljudsku cijenu konflikta i važnost sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje historije.
Jon Kværne, prevodilac dokumentarnog romana "Beara" koji se bavi genocidom u Srebrenici, podijelio je svoje dugogodišnje iskustvo i angažman u političkim pitanjima na Zapadnom Balkanu. Njegove analize i komentari u norveškim medijima često osvjetljavaju kompleksnost balkanskih sukoba i njihov utjecaj na širu evropsku političku scenu.
Diskusiju je moderirao Edin Kozarić, stipendista na Institutu za međunarodne studije i prevođenje pri Oslometu. Kozarić je vješto vodio razgovor, povezujući različite perspektive panelista i naglašavajući važnost kontinuiranog obrazovanja i podizanja svijesti o genocidu.
Panel diskusija nije samo podsjetila prisutne na tragediju Srebrenice, već je i pružila priliku za dublje razumijevanje kako prošlost oblikuje sadašnjost i budućnost Evrope.
Genocid u Srebrenici, kako je istaknuto tokom diskusije, ostaje bolna rana, ali i važna lekcija za sve narode u Evropi i svijetu, sažeto u sintagmi: da se nikada i nikom ne ponovi.
Ovoj panel diskusiji su prisustvovali i ambasador BiH Bakir Sadović i republike Kosovo dr. Nita Luci. Već sada je najavljeno i jubilarno obilježavanje tridesete godišnjice za početak juna 2025. godine.
Tim povodom je upriličena panel diskusija koja je održana u prestižnom prostoru Literature hus (Kuća literature) u Oslu. Ovu, sada već tradicionalnu manifestaciju, organizovao je Savez udruženja građana BiH u Norveškoj, a u diskusiji su učestvovali stručnjaci koji su raspravljali o utjecaju ovog događaja na evropsku historijsku svijest, kao i o njegovom trajanju i utjecaju na nacionalnu, regionalnu i kontinentalnu politiku.
U diskusiji su učestvovali profesor etike Arne Johan Vetlesen, Sylo Taraku, Jon Kværne, Amina Selimović, a voditelj je bio Edin Kozarić. Prisutne je pozdravio, ispred organizatora, predsjednik Saveza udruženja građana BiH u Norveškoj Tarik Ljevo. On se tom prilikom zahvalio svim panelistima i prisutnima na ovom tradicionalnom obiljažavanju zločina genocida u Srebrenici.
Uvodnu riječ je izgovorio prof. Arne Johan Vetlesenm sa posebnim naglaskom na nedavno usvojenoj rezoluciji Ujedinjenih nacija koja 11. juli priznaje kao službeni Međunarodni dan sjećanja na genocid. On je istakao značaj ove rezolucije u globalnom kontekstu sjećanja i priznavanja strahota koje su se desile u Srebrenici.
Panelisti su ponudili različite perspektive na ovu temu. Sylo Taraku, autor i savjetnik u think-tank organizaciji Agenda, govorio je o svojoj knjizi "Krigens kontinent: Europa etter den kalde krigen", u kojoj analizira raspad Jugoslavije i povlači paralele sa trenutnim sukobom u Ukrajini.
Taraku je naglasio da je razumijevanje raspada Jugoslavije ključno za shvatanje savremene evropske politike i sukoba.
Amina Selimović, doktorica teologije i viša savjetnica u Centru za 22. juli, podijelila je svoje lično iskustvo kao svjedok etničkog čišćenja u oblastima oko Prijedora 1992. godine.
Njeno svjedočenje poslužilo je kao emotivni podsjetnik na ljudsku cijenu konflikta i važnost sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje historije.
Jon Kværne, prevodilac dokumentarnog romana "Beara" koji se bavi genocidom u Srebrenici, podijelio je svoje dugogodišnje iskustvo i angažman u političkim pitanjima na Zapadnom Balkanu. Njegove analize i komentari u norveškim medijima često osvjetljavaju kompleksnost balkanskih sukoba i njihov utjecaj na širu evropsku političku scenu.
Diskusiju je moderirao Edin Kozarić, stipendista na Institutu za međunarodne studije i prevođenje pri Oslometu. Kozarić je vješto vodio razgovor, povezujući različite perspektive panelista i naglašavajući važnost kontinuiranog obrazovanja i podizanja svijesti o genocidu.
Panel diskusija nije samo podsjetila prisutne na tragediju Srebrenice, već je i pružila priliku za dublje razumijevanje kako prošlost oblikuje sadašnjost i budućnost Evrope.
Genocid u Srebrenici, kako je istaknuto tokom diskusije, ostaje bolna rana, ali i važna lekcija za sve narode u Evropi i svijetu, sažeto u sintagmi: da se nikada i nikom ne ponovi.
Ovoj panel diskusiji su prisustvovali i ambasador BiH Bakir Sadović i republike Kosovo dr. Nita Luci. Već sada je najavljeno i jubilarno obilježavanje tridesete godišnjice za početak juna 2025. godine.
