Da li je dijaspora potrebna današnjoj Bosni i Hercegovini?
Antagonizam između matice i dijaspore još traje. Nikako da se približe dva oprečna stava, smještena u dvije konstatacije...
Šta državne institucije Bosne i Hercegovine rade da približe maticu dijaspori? Kako ohrabriti dijasporu da uloži to što je stekla i kako je organizovati da počne kreirati bosanskohercegovački lobi? Šta država Bosna i Hercegovina nudi svojoj djeci u bijelom svijetu? Šta država Bosna i Hercegovina radi da svoju djecu vrati kući? Umjesto da se iskoristi to što konačno država Bosna i Hercegovina ima jaku dijasporu vode se rasprave: "Da li nam ta dijaspora uopšte treba ili ne?"
Antagonizam između matice i dijaspore još traje. Nikako da se približe dva oprečna stava, smještena u dvije konstatacije: gdje si bio ti kad je bilo najteže i ne znaš ti kako je tamo teško.
Važnije od vraćanja dijaspore u maticu jeste da lideri u Bosni i Hercegovini shvate da je potrebno i realno moguće praviti globalnu Bosnu i Hercegovinu, dinamičnu i efikasnu državu u koju će i dijaspora biti integrisana. Realnije je da naučni instituti i fakulteti u BiH u svoja naučna vijeća i naučne projekte uključe i naučnike u dijaspori.
Takvim pristupom Bosna i Hercegovina bi brže i na prirodan način izbila na svjetski nivo nauke. Tu mnogi naši naučnici iz dijaspore mogu da pomognu, kako u pravljenju koncepta, tako i u realizaciji. Bosna i Hercegovina vapi za jednim nadahnutim državnim pokretom koji će narodnu gorčinu prevesti u stvaralačku energiju, a narodu vratiti dostojanstvo i otvoriti perspektivu. Dio tog pokreta mora da bude i dijaspora sa svojim potencijalima.
Jer dijaspora je izvor snage za bolju i efikasniju Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je treća zemlja u svijetu po broju dijaspore u odnosu na broj stanovnika u državi. Da bi se dijaspora više registrovala i glasala na izborima matica joj mora elementarna pitanja riješiti.
Za Kanadu je to potpisivanje sporazuma o socijalnom osiguranju između BiH i Kanade, potpisivanje sporazuma o razmjeni mladih između BiH i Kanade, reotvaranje ambasade Kanade u BiH, te imenovanje počasnih konzula BiH u Kanadi.
Profesor Emir Ramić rođen je u Prijedoru, a trenutno živi u Hamiltonu, Kanada. Ramić je osnivač i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK), redovni član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Asocijacije svjetskih istraživača genocida, Komiteta memorijalnog muzeja holokausta Kanade, Kanadskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije "Svijet bez genocida" i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta.
Aktivno je radio i doprinio da se u parlamentima Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Evropskog parlamenta i parlamentima desetak drugih država usvoji rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH.
