Zemlja sa najvećim brojem ubistava u Evropi
Od zemlje sa najnižom stopom oružanog nasilja, Švedska je postala zemlja sa najvećim brojem ubistava u Evropi, ističe Švedski nacionalni savjet za prevenciju zločina.
Samo u prošloj 2021. godini, registrirane su 342 pucnjave, u kojima je ubijeno čak 46 osoba - što je za 2,5 puta više nego u drugim zemljama Evrope. Podaci su to Švedskog nacionalnog savjeta za prevenciju zločina (Brottsförebyggande rådet - Brå).
Poređena su ubistva sa 22 druge evropske zemlje u posljednjih 19 godina: od 2000. do 2019. godine - te se došlo do zaključka da je Švedska na najvećem nivou u Evropi po ubistvima vatrenim oružjem.
Mnogi će kazati da Švedska ima "preveliku" demokratiju, da su švedski zakoni tolerantni i da je policija jako blaga, što sigurno može djelovati i uticati na povećanje kriminala i povećanje ubistava oružjem, a što često kritizira opozicija i partije desne orijentacije, naročito švedski demokrati (SD) u socijalno ugroženim naseljima, gdje žive pretežno stranci.
- Povećanje ubistava vatrenim oružjem u Švedskoj ne dešava se nigdje u Evropi. Švedska je došla sa najnižeg do najvišeg mjesta po ubistvima u Evropi, kaže Klara Hradilova-Selin, iz Švedskog nacionalnog savjeta za prevenciju zločina (agencije Brå).
KRIMINAL IZBORNA TEMA
Nesigurno je na ulicama posebno tri najveća švedska grada: Stockholm, u kojem bande međusobno vode 15 ratova većinom u predgrađima, Göteborg i Malmö, gdje su prije dvije godine organizirane racije zbog dovoženja oružja i droge iz Köpenhamna. Ništa bolja situacija nije ni u drugim većim gradovima, tako je u Linköpingu, srednja Švedska, u 2021. godini bilo 12 pucnjava sa pet ubistava, dok je ranije bilo samo jedno ubistvo.
Švedska se bori sa talasom nasilja. Trenutno ima najvišu stopu ubistava iz vatrenog oružja u Evropi.
Većina žrtava su osobe imigrantskog porijekla, što desnica koristi u kampanji uoči izbora 2022.
"SOCIJALNA ZARAZA" UBIJANJA
U izvještaju se vidi trend rasta ubistava iz vatrenog oružja i navodi da se 8 od 10 pucnjava, dogodilo u kriminalnom okruženju. Kao potencijalni faktori rasta stope nasilja pominju se: sukobi bandi, trgovina drogom i nepovjerenje prema policiji. Istražitelji to opisuju "socijalnom zarazom" ubijanja.
Švedska ima 10,2 miliona stanovnika. Ubistva su se počela povećavati nakon 2011. godine, kada je bilo "samo" 17 ubistava; taj broj je skočio trostruko, na 45 ubistva u 2019. godini, te 48 ubistava u 2020. godini. Od 22 zemlje Evrope koje su analizirane, samo je Hrvatska imala više smrtnih slučajeva po broju ubistava oružjem u posljednje četiri godine (2018-2021).
NAJVIŠE U KRIMINALNOM MILJEU
Osam od deset ubistava u Švedskoj su u kriminalnom miljeu, pokazuje studija.
- Ali, isti faktori postoje i u većini evropskih zemalja. Zašto ubistva rastu najviše u Švedskoj još ne znamo, kaže Klara Hradilova-Selin.
Håkan Jarborg, policijski stručnjak u regiji Jug, komentariše:
- Nažalost, potvrđuje to da su povećana ubistva u Švedskoj unikatna.
NIZAK NIVO OSTALIH TIPOVA UBISTAVA
Početkom 2000-ih Švedska je bila na dnu ljestvice nasilnih ubistava oružjem u Evropi.
Nakon 2013. nasilje je snažno poraslo, a poslije 2018. godine Švedska je po tome u samom vrhu.
Kada su u pitanju ostale vrste ubistava Švedska je još uvijek na jako niskom nivou u poređenju sa drugim evropskim zemljama, pokazuje Brå-studija.
SREDSTVA BUDŽETA BORBU PROTIV KRIMINALA
Vladajući socijaldemokrati (S), već su ranije, dok su bili u koaliciji sa Milje partijom (MP), objavili kako će dati policiji i kaznenopravnom sistemu ekstra 2,5 milijardi švedskih kruna (290 miliona dolara) za borbu protiv bandi.
- U prethodnim godinama je već dodijeljeno dodatnih 8 milijardi kruna, što je dalo rezultate, ali treba i više, rekao je ministar unutrašnjih poslova Mikael Damberg.
Švedska vlada objavila je da će budžet za 2022. sadržavati veća sredstva za borbu protiv kriminala, čime želi odgovoriti na bijes birača zbog niza obračuna bandi i aktueliziranja pitanje "zakona i reda" kao najvažnije uoči parlamentarnih izbora 2022, ističe Hina pozivajući se na Reuters.
TV Aljazeera je uradila reportažu o nasilju u Švedskoj, čiji su podaci korišteni dijelom u ovom tekstu.
