Čudo zvano dijaspora više voli BiH od domicilnog stanovništva?
Teško je zdravom razumu prihvatiti da mladi izvan granica BiH više vole zemlju od onih koji u njoj žive. Fanaticosi iz Švedske su primjer kako se voli domovina BiH.
Zlatan Ibrahimović: "Uspio sam jer sam sa ocem Šefikom trenirao duplo više od ostalih, to je ključ uspjeha!"
Danas azilanti, sutra Ibrahimovići
"Također smo ponosni na Zlatana (Ibrahimovića) i moramo da zapamtimo da oni koji dolaze ovdje mogu da nam pruže ono što nam je pružio Zlatan ili pjevačica Loreen, izjavio je ministar za migracije Morgan Johansson o dolasku 600.000 migranata u Evropu (Bosanska pošta br. 13, od 15.7.2015. godine).
260.000 izbjeglica u zemljama Nordena
U zemljama Nordena (Švedska, Norveška, Danska, Finska i Island) živi 28,3 miliona ljudi, od kojih je oko 260.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine (nakon agresije na BiH), dok ukupno ima preko 400.000 doseljenika iz bivše Jugoslavije. U Švedskoj je preko 110.000 bh. izbjeglica koje su obrazovane više od prosječnih Šveđana - ovdje ih smatraju resursom, a nikako teretom!
Djeca i omladina iz BiH od dolaska 1990-ih, zbog agresije na BiH, za Šveđane su najpozitivnije moguće iznenađenje: na hiljade veoma uspješnih mladih sa najvišim titulama magistara i doktora nauka pročuli su se svojim radom, a tako je i u ostalim skandinavskim i nordijskim zemljama.
Priča Adema Bajagilovića
Adem Bajagilović je izbjeglica iz Banjaluke u Arlövu kod Malmöa - od varioca je stigao do vlasnika metalske firme San Smide, koja je zapošljavala i preko 100 radnika, uz to imao i svoj manji hotel u kojem su boravile izbjeglice. Prebirem fotografije iz septembra 2003. godine, kada je Bajagilović dobio prestižnu nagradu "IFS" kao "Inovator godine" (Årets nybyggare), najuspješniji inovator doseljenik južne Švedske - regija Skåne, pa je tako stigao i na prijem kod švedskog kralja.
- Najbolji inovatori godine u Švedskoj već 26 godina ističu preduzetnike sa stranim porijeklom koji doprinose zapošljavanju, integraciji i konkurentnijoj Švedskoj. Iza nagrade stoji Fondacija Internacionalni preduzetnici u Švedskoj (IFS), sa SEB bankom kao partnerom već 18 godina. Bilo mi je čast dobiti takvu nagradu, to je bilo i veliko priznanje mojim radnicima, porodici i svima koji me poznaju. Sve sam ostvario danonoćnim radom, kazao je Adem Bajagilović (Bosanska pošta, 9.9.2003).
BH Fanaticosi u Švedskoj
BH Fanaticosi su navijačka grupa koja se našla u nemilosti Nogometnog saveza BiH. Ova grupa je postala poznata po podršci nogometnoj reprezentaciji BiH i njeni sportisti su se oglasili sa porukama podrške za BH Fanaticose. Plakati podrške bili su širom Evrope, a BH Fanaticosi su postavili dvije parole i u zgradi Nogometnog saveza BiH.
Pađani iz Malmöa na utakmici u Zenici
Elvedin i supruga Sabina Pađan su odranije planirali odlazak u Zenicu na utakmicu, uz Sabinin rođendan, 31. mart, baš na dan utakmice: "Mi smo kasno u noć sletjeli u Tuzlu. U ponedjeljak 30. marta 2026. smo prvi put posjetili Srebrenicu, tu nas je dočekao Faruk Smajlović, protagonista filma 'Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice'. Poslije povratka iz Srebrenice čuo sam se sa Huseinom Džanićem, prijateljem iz Malmöa, koji mi je potvrdio da ima kartu za nas i to besplatno! Ulaznice su se tada na crno prodavale po 500 KM, ali i po cijeni višoj od 3.000 KM. U hotelu 'Zenica', gdje su bili italijanski igrači i stručni štab, imali smo rezervisan stol i proslavili Sabinin rođendan, a 31. marta bili na utakmici u Zenici u društvu sa Huseinom Džanićem iz Malmöa, Mirsadom i sinom Aidanom Čauševićem iz Chicaga, Dinom Kruškom iz Zagreba, Almom i Almirom Kadirićem iz Sarajeva... Sve je začinjeno pobjedom BiH!"
Mirsad i Aidan Čaušević u Zenicu došli iz Chicaga
Priča nam Pađan da je zemljak Mirsad Čaušević došao na utakmicu u Zenicu sa sinom Aidanom čak iz dalekog Chicaga, jer je to obećao sinu ako BiH pobijedi Wales. Čauševići su igrali loto i kupili karte za utakmicu prije nego se BiH plasirala na Svjetsko prvenstvo. Ulaznice su platili po 1.000 KM. Ipak, od jednog Krajišnika je besplatno dobio dvije ulaznice, a on će mu zauzvrat biti domaćin u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi - u Torontu se već sada ulaznice prodaju na crno za preko 3.500 kandskih dolara!
Dijaspora je ozbiljan resurs
Nimalo slučajno je bosanskohercegovačka dijaspora jako uspješna u 54 i više zemalja svijeta. Djeca i mladi iz BiH su dio zapada, prihvatili su stil života modernog zapada na kojem se rad i samo rad cijene više od bilo čega. Na zapadu se djeca i mladi školuju, žive i rade u najprestižnijim oblastima, koje su često decenijama pa i stoljećima ispred balkanske čaršije i mentaliteta "kahve" i "laganice".
Uz to, djeca i omladina nose veoma jake gene i prihvataju sve što je napredno, nisu opterećena socijalizmom i samoupravljanjem, koji se često zloupotrebljavaju na našim prostorima. Toga na zapadu jednostavno nema. Dok je djece i omladine iz BiH u zemljama zapada biće i Bosne i Hercegovine, toga smo svjesni mi koji živimo na zapadu, što često ne shvataju na Balkanu, pa ni u samoj BiH.
Nastavnici se često čude velikim ambicijama djece porijeklom iz BiH; što se ovdje i ne uzima baš uvijek za skroz pozitivno. Mi dolazimo iz sirotinjskih zemalja i želimo uspjeti. Na zapadu se djeca i mladi od malih nogu uče kolektivnom načinu rada i razmišljanja. Nogometaši porijeklom iz BiH koji žive i rade u zapadnim zemaljama naučili su na rad, red i disciplinu od malih nogu. Intervjuisao sam brojne bh. sportiste u Skandinaviji i svi redom ističu samo rad i disciplinu. Vrijediš koliko radiš. To mi je kazao i Zlatan Ibrahimović: "Uspio sam jer sam sa ocem Šefikom trenirao duplo više od ostalih, to je ključ uspjeha!"
